PRETVORBA U GRABEŽLJIVOST
Izvorna ideja je razvodnjena i pretvorena u grabežljivi kapitalizam vođen nasrtljivim egom koji je probio sve moguće granice. Ono što se uči u udžbenicima o tržišnoj ekonomiji nije u potpunosti nestalo, ali moralna komponenta jest. Kada toliko mnogo ljudi misli, ulaže ili investira samo u vlastiti uspjeh i blagostanje, to neizbježno dovodi do toga da oni koji imaju mnogo dobiju još više, bez potrebe da strahuju od ikakvog organiziranog otpora.
Ponuda i potražnja čega
Dva gotovo sveta pojma u tržišnoj ekonomiji koja se mogu primijeniti na pozitivan način. Današnja primjena, kako lokalno tako i globalno, često se odnosi na potrebe koje uglavnom nemamo, ali koje donose veliku dobit na račun života. Sve živo na majci Zemlji plaća visoku cijenu.
Kvaliteta života mjeri se matematički
Životni standard ili blagostanje mjere se brojkama. Potrošnja, stvari, status, prestiž i novac ne temelje se na našim stvarnim potrebama i nisu u skladu sa stvarnim resursima koji postoje na našem planetu. Ti resursi sastoje se od ljudi, životinja, biljaka, zraka, vode itd. Ti resursi nemaju cijenu, ali imaju beskonačno veliku vrijednost koja u međusobnoj povezanosti čini naš životni okoliš, odnosno živi planet Zemlju.
Nova tehnologija rješava sve?
I ovaj se pojam često glasno propagira, često usporedno s tvrdnjom da sveto tržište rješava sve. Unatoč tome što je suprotno u stvarnosti već dokazano na mnoge, često vrlo nasilne načine od strane prirode, ludilo se nastavlja, ukorijenjeno u beskrajnoj ljudskoj gluposti. Ono se manifestira kroz oblik tržišne ekonomije lišen morala, kojim dominiraju lažne i izmišljene potrebe čovjeka.
Tržište života ili kapitala ???
Zašto se tržišna ekonomija ne gradi na stvarnim, važnim i nužnim potrebama? To se zapravo često predstavlja i promovira kao alibi ili dokaz da tržište uvijek ima pravo ili da ispravlja svoje pogreške, tj. da se samo regulira. Privatno gomilanje i potraga za gomilom nepotrebnih stvari i novca koji kao da nikada ne zadovoljavaju potrebe postali su gotovo jedini način razvoja.
Samoregulirajuće tržište
Upravo to “samoregulirajuće” tržište koje u više navrata spašava banke javnim novcem od inače sigurnog bankrota, unatoč svim svojim konzultantima, pravnicima i drugim “parazitima” koje imaju na raspolaganju, zagovaraju nereguliranu tržišnu ekonomiju. “Izvrsno” slobodno tržište sa svojim “vječnim optimistima” i njihovim uobičajenim “tržište će sve riješiti” dovelo je do brojnih kriza koje se pokušavaju riješiti novim zaduživanjem ili dodatnim subvencijama, koje se inače često proglašavaju korijenom problema. Današnji eskalirajući ekonomski liberalizam uzrokuje samo nevolje za većinu.